Znamenitosti

Kaštelina

Činjenica dugog kontinuiteta života na otoku i prisustva čovjeka podarila je Viru dragocjenu spomeničku i graditeljsku baštinu, pa je Vir nacionalno i globalno prepoznatljiv po nekoliko znamenitosti. Krasi ga mletačka utvrda Kaštelina izgrađena najvjerojatnije na početku 16. stoljeća, dok je po nekim tumačenjima gradnja počela još sredinom 14. stoljeća kao zaštita stanovništva od nadirućeg Osmanskog Carstva.

Villa Lanterna

Na zapadnom dijelu otoka nalazi  se Villa Lanterna kao prvi preuređeni povijesni svjetionik iz 1881. godine i spomenik nulte kategorije koji danas predstavlja simbol turističkog i destinacijskog upravljanja otokom, a Vir je poseban i po jedinstvenom arheološkom nalazu dvije crkvice u jednoj – kasnoantičkoj iz 6. stoljeća i srednjevjekovnoj iz 12. stoljeća – na lokalitetu u naselju Smratina. 

Virski most

Virski most jedan je od pet mostova na Jadranu koji su otok povezali s kopnom, a u slučaju Vira povezali su ga s cijelim svijetom. Virski most dužine je 378 metara s konstrukcijom koju nose devet nosećih betonskih stupova, a s nasipima s obje strane doseže 443 metra. Jedan je od simbola Vira, nazvan i Mostom ljubavi jer je otok cestovno povezao s cijelim svijetom.

Bandira

Na vrhu brda Bandira na drugom najvećem virskom vrhu na 112 metara nadmorske visine nalaze se ostaci gradinskih naselja, potom gradina na sjevernom dijelu otoka, pa ostaci srednjovjekovne crkvice svetoga Jurja na Bandiri, sveti Nikola i sveti Juraj na mjestu sadašnje župne crkve svetoga Jurja iz 12. i 13. stoljeća te stara župljanska crkva svetoga Ivana iz 13. i 14. stoljeća. Sadašnja župna crkva svetoga Jurja izgrađena je 1845. godine na temeljima starije istoimene crkvice. Uz crkvu je smješten i kameni zvonik izgrađen 1937. i 1938. godine koji je bio srušen u Drugom svjetskom ratu, a obnovljen je 1959. godine.

Arheološki lokalitet Smratina

U naselju Smratina prije sedam godina počelo je sustavno istraživanje arheološkog lokaliteta na kojemu su pronađene ranokršćanska ili kasnoantička crkva iz prve polovice 6. stoljeća te u njoj izgrađena kasnija ranoromanička iz 11. ili 12. stoljeća. Dvije crkve u jednoj posebnost je ovog arheološkog lokaliteta, kao i jedinstveni nalaz u hrvatskoj arheologiji na pilastru ograde svetišta koje je potpisao stanoviti Marcilianus. Ovaj lokalitet u naselju Smratina s nalazima crkve i grobnih ostataka svjedoči o kontinuitetu života na otoku Viru te postojanju urbanog otočnog naselja u razdoblju kasne antike, odnosno predstavlja najstariji nalaz urbanog naselja izuzimajući postojeće ostatke liburnske kulture.

U naselju Smratina postojalo je otočno kasnoantičko sjedište s crkvom, ali je još uvijek nepoznata činjenica je li naselje s crkvom nastalo na temeljima ranijeg rimskog izvangradskog stambenog naselja i gospodarskog kompleksa zgrada. Pretpostavlja se, također, kako je moglo postojati samo selo ili naselje na istom mjestu, kao što se u naselju Smratina moglo nalaziti još starije liburnsko naselje. Kako dva poznata virska liburnska ostatka na Viru, Gradina i Bandira ili sveti Juraj, nemaju nalaze opravdano je zaključiti kako nisu služili za stanovanje nego za stanovanje u ekstremnim uvjetima. Bandira je s obzirom na preglednost nad cijelim otokom, Virskim morem i Kanalom Nove Povljane najvjerojatnije služila nadzoru plovidbenih putova prema Zadru i Ninu. Gradina ima impresivne trometarske bedeme i služila je u promatračke ili obrambene svrhe, odnosno kao sigurno sklonište. Pronađeni arheološki artefakti smješteni su u Muzeju ninskih starina kao najbližem arheološkom muzeju.

Istraživanjima je dosad utvrđeno postojanje 20 grobova od čega je dio iz ranokršćanskog perioda, a riječ je o zidanim grobnicama iz 6. stoljeća, dok je oko crkve pronađeno još desetak srednjovjekovnih grobova koji se povezuju s mlađom romaničkom crkvom.