backup destinacija

Otok Vir može zahvaliti svom prirodnom položaju na kojem je smješten. Blizina prirodnih i kulturnih znamenitosti koje ga okružuju čine dio njegove atraktivnosti. Osam kilometra jugoistočno nalazi se prvi hrvatski kraljevski gradić Nin, dvadesetak kilometara dalje smjestio se stoljećima glavni grad Dalmacije danas centar regije grad Zadar. Ljepotu ovih kulturnih znamenitosti upotpunjuju četiri neizostavna i jedinstvena Nacionalna parka u blizini: Plitvička jezera, planinski park Paklenica, slapovi Krke i otočje Kornati kao dio pravog bogatstva koje nas okružuje.

Grad Nin

Centar drevnog grada je otočić, promjera 500 metara, povezan kopnom dvama mostovima, nastao na pješčanom sprudu nekadašnjeg ušća rječice Miljašić Jaruge u more. Prvo naselje u Ninu na području otočića razvilo je ilirsko pleme Liburni u 9. st. pr. n. e., nazvavši ga Aenona.

Liburnski utjecaj zamjenjuje rimski. Krajem 6. st. na ovo područje dolaze Hrvati. Tek kada su karolinški misionari došli pokrstiti nove narode na području Nina počela se bilježiti povijest u kamenim zapisima. Oko 800-te isklesana je Višeslavova krstionica, koja je dokaz spoznaje o hrvatskoj kneževini i kasnijem kraljevstvu. Čak se 11 hrvatskih kneževa ili kraljeva krunilo u Ninu. Dio bogatstva i danas se vidi: župna katedralna crkva, crkva sv. Križa, ostaci gradskih bedema, mozaici i grobni nalazi.

Južno od grada Nina, na blagom uzvišenju nalazi se crkvica sv. Nikole. Pred crkvicom se nalazi prostrano polje, na kojemu bi se prema legendi okupio narod cijele krajine da pozdravi novoizabrana kralja. Nakon što bi bio okrunjen u crkvi na konju bi s pratnjom i visoko podignuta žezla, dojahao do Sv. Nikole u polju i tu se zasjekavši mačem na sve četiri strane svijeta, pokazao narodu i zarekao na pravedno i pošteno vladanje. Kažu da su legende u lako upamćenu priču pretočene povijesne činjenice, zastanemo li pred crkvicom, popnemo li se na humak te gotovo da ćemo poželjeti i mi zasjeći mačem zrak na sve četiri strane svijeta. Grad muzej u koji se ulazi preko srednjovjekovnog mosta, što već na ulazu stvara osjećaj prijelaza iz realnosti u neki svijet legendi i uspomena. Muzej ninskih starina i Riznica sakralne umjetnosti Zlato i srebro Nina samo su dio bogatstva koje možete doživjeti.

Grad Zadar

Grad s bogatom spomeničkom baštinom svjetskog značaja koja je i danas vidljiva na svakom koraku. Rimski forum iz 1. st., najpoznatija srednjovjekovna bazilika Crkva Sv. Donata iz 9. st. , zaštitni znak grada, obnovljene romaničke crkve Sv. Krševana i zvonik Sv. Marije iz 12. st., katedrala Sv. Anastazije iz 13. st., Narodni trg s Grdaskom ložom i stražom iz 16. st. te bedemi s reprezentativnim Lučkim i Kopnenim vratima iz 16. st., Trg 5 bunara te mnogobrojne palače, vile i ostala spomenička baština samo su dio bogatog povijesno-kulturnog nasljeđa.

Nacionalni park Plitvička jezera

Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Predstavlja šumovit planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera kristalne modrozelene boje.

Jezera dobivaju vodu od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena kaskadama i slapovima. Sedrene barijere, koje su nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od temeljnih osobitosti Parka. Sedreni sedimenti oblikovani su od pleistocena do danas u vrtačama i depresijama između okolnih planina. Gornja jezera na jugu pretežno se sastoje od dolomita, a Donja jezera na sjeveru od vapnenačkih stijena.

Poseban zemljopisni položaj i specifične klimatske značajke pridonijeli su nastanku mnogih prirodnih fenomena i bogatoj biološkoj raznolikosti. Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom 1979. godine među prvima u svijetu.

Nacionalni park Paklenica

Paklenica je najljepši predio planinskog masiva Velebit koje je UNESCO uvrstio u svjetske rezervate biosfere a proglašena je nacionalnim parkom 1949. godine. Obuhvaća područje bujičnih tokova Velike i Male Paklenice, odnosno njihove prepoznatljive kanjone okomito urezane u južne padine Velebita, te širi okolni prostor.

Na relativno malom području susreće se iznimno bogatstvo geomorfoloških pojava i oblika, raznolik biljni i životinjski svijet, atraktivni krajolici i netaknuta priroda. NP Paklenica najpoznatiji je alpinistički centar poznat i izvan granica Hrvatske.

Na području Parka postoji 90 speleoloških objekata i to 53 jame i 37 špilja. Najpoznatija i najveća špilja je Manita peć iznad kanjona Velike Paklenice i Jama Vodarica između kanjona Velike i Male Paklenice. Najdublja jama je Ponor na Bunjevcu duboka 534 m, jedna od najdubljih jama u Hrvatskoj. Najviši vrhovi su Vaganski vrh (1757 m) i Sveto brdo (1753 m). Netaknuta priroda, ljepota planinskog krajolika, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, šetnja šumskim stazama, penjanje, razgledavanje spilja nadahnjuju posjetitelje nacionalnog parka Paklenica koji zablista šarenilom boja svake jeseni u svom raskošnom jesenskom ruhu.

Nacionalni park Krka

Rijeka Krka sa svojih sedam sedrenih slapišta prirodni je i krški fenomen. Sedra je sedimentna stijena koja nastaje oko hladnih izvora izlučivanjem te taloženjem minerala na površini “sedrotvoraca” algi i mahovina iz zasićene vodene otopine.

Česta je pojava u površinskim tokovima dinarskog krša koja samo izuzetno stvara znatne naslage koje grade slapove kakvi su na rijeci Krki za čiji opstanak je potrebno očuvati prirodnu ravnotežu ekosustava rijeke Krke i Čikole.

Sa svojih sedam sedrenih slapišta: Bilušića bukom, Brljanom, Manojlovačkim slapom, Rošnjakom, Miljacka slapom, Roškim slapom, Skradinskim bukom, nacionalni park Krka jedan je od najneobičnijih i najljepših krajobraza Hrvatske koji će svaki posjetitelj nositi u sebi kao jedan od najdojmljivijih prirodnih ljepota.

NP Krka svojom bogatom kulturno-povijesnom baštinom priča priču nekih davnih vremena. Oziđana pećina svojim ostacima svjedoči prisustvo prvih kultura na području nacionalnog parka od 5000 g. prije Krista. Ostaci vojnog rimskog vojnog logora i amfiteatra, pet srednjovjekovnih utvrda, tridesetak mlinica, franjevački samostan Majke od Milosti i crkva Gospe Visovačke na otoku Visovcu, manastir Sv. Arhanđela na Carigradskoj dragi te hidroelektrana “Krka” potvrđuju kako je prirodna ljepota rijeke Krke oduvijek privlačila čovjeka na njene obale.

Nacionalni park Kornati

U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana smjestila se jedna zasebna i po mnogočemu posebna skupina otoka nazvana Kornati. Jedinstven splet od 150 razasutih otoka, otočića i hridi najmodriji je kutak Jadrana u kojem modra boja Kornatskog mora još više dolazi do izražaja u kontrastu s bijelo sivim kamenjarom otoka i otočića.

Jedna od najupečatljivijih prirodnih pojava na Kornatima su čuveni klifovi na nizu otoka Donjih Kornata, koji gledaju prema otvorenom moru. Klifovi se od davnina nazivaju krunama (kruna-corona) pa odatle vjerojatno potiče i ime Kornati.

Podmorski nastavci tih klisura dosežu i do 100 metara morske dubine. Svijet kornatskoga podmorja otkriva pak neke druge zadivljujuće priče dok nevjerojatan spoj prirode i čovjeka, koji u NP Kornatima dokazano živi već više tisuća godina, a koji se između ostalog ogleda i u uvijek skromnim, ali dojmljivim građevinama (porti, stanovi, suhozidi, maslinici, mulići, utvrda, kaštel, crkvice, solana, gradine itd.) dodatni su i svakako vrijedni ukras prostora NP "Kornati" koji odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara, izletnika i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi. "Posljednjeg dana Stvaranja Bog je poželio okruniti svoje djelo i stvorio je Kornate od suza, zvijezda i daha" (George Bernard Shaw).